EU-ov Zakon o umjetnoj inteligenciji stupa na snagu u kolovozu 2026., pravila za visokorizične sustave odgođena

EU-ov Zakon o umjetnoj inteligenciji službeno se primjenjuje, ali uz jednu kvaku

Početkom kolovoza 2026. EU-ov Zakon o umjetnoj inteligenciji iz zakona na čekanju pretvorio se u pravni okvir koji tvrtke doista moraju poštovati. Najnoviji pregled zaštite podataka tvrtke TechGDPR ističe ovu prekretnicu, napominjući da je Zakon postao primjenjiv dok pravila za visokorizične AI sustave ostaju privremeno izuzeta. Za sve koji prate kako se regulacija umjetne inteligencije isprepliće s privatnošću podataka, ovo je značajan trenutak: zakon je tehnički na snazi, ali jedno od njegovih najvažnijih poglavlja je na čekanju.

Zakon o umjetnoj inteligenciji osmišljen je oko okvira temeljenog na riziku. Sustavi su razvrstani u kategorije, od minimalnog rizika do neprihvatljivog rizika, s razmjernim obvezama. Visokorizična umjetna inteligencija, primjerice sustavi koji se koriste za zapošljavanje, kreditno bodovanje, provedbu zakona ili medicinsku dijagnostiku, oduvijek je trebala nositi najteži teret usklađivanja: procjene sukladnosti, zahtjeve za ljudskim nadzorom i detaljnu dokumentaciju. Činjenica da se upravo te obveze odgađaju, dok širi zakon stupa na snagu, govori vam nešto o tome koliko je regulatorima i industriji bilo teško dogovoriti rokove provedbe za najstrože odredbe.

Zašto pravila za visokorizičnu umjetnu inteligenciju kasne

Odgoda nije znak da su regulatori ublažili stav o nadzoru umjetne inteligencije. Umjesto toga, odražava praktičnu stvarnost uvođenja ovako složenog zakona. Tijela za normizaciju, nacionalni regulatori i Europska komisija trebali su više vremena za dovršetak tehničkih specifikacija koje bi pružatelji visokorizične umjetne inteligencije morali ispuniti. Umjesto da se tvrtke prisili na poštivanje pravila koja nisu bila potpuno definirana, obveze vezane uz visokorizične sustave odgođene su, dok su ostali dijelovi Zakona, uključujući odredbe o zabranjenim praksama i pismenosti o umjetnoj inteligenciji, nastavili prema planu.

Ovo postupno uvođenje posebno je važno za stručnjake za zaštitu podataka. Mnogi slučajevi uporabe visokorizične umjetne inteligencije – biometrijska identifikacija, automatizirano donošenje odluka pri zapošljavanju ili kreditiranju – uključuju znatnu obradu osobnih podataka. Kad se rok za usklađivanje tih sustava pomakne, stvara se privremeni jaz u kojem posebne zaštitne mjere za umjetnu inteligenciju još nisu provedive, iako obveze iz GDPR-a vezane uz iste aktivnosti obrade podataka ostaju u potpunosti na snazi. Organizacije kašnjenje ne smiju tretirati kao potpuno oslobođenje od poštivanja privatnosti, već samo od dodatnog sloja zahtjeva Zakona o umjetnoj inteligenciji za visokorizične kategorije.

Veza s GDPR-om: privatnost je i dalje u igri

Jedna od korisnih stvari koje treba razumjeti o Zakonu o umjetnoj inteligenciji jest da on ne zamjenjuje GDPR, već postoji uz njega. Svaki AI sustav koji obrađuje osobne podatke, bez obzira na to je li klasificiran kao visokorizičan ili ne, i dalje mora zadovoljiti postojeće zakone o zaštiti podataka: pravnu osnovu za obradu, transparentnost prema ispitanicima i zaštitne mjere protiv zlouporabe. Zakon o umjetnoj inteligenciji na taj temelj dodaje sektorska i za rizike specifična pravila.

Ovaj dvostruki pristup nije jedinstven za EU. Režimi zaštite podataka diljem svijeta bore se sa sličnim pitanjima o tome kako regulirati novu tehnologiju bez ostavljanja rupa u nadzoru. Zimbabveanski telekomunikacijski regulator, primjerice, priprema se za aktivnu provedbu vlastitog zakona o zaštiti podataka od rujna 2026., što je promjena obrađena u našem izvješću o planovima provedbe POTRAZ-a. Drugdje su prijedlozi poput južnoafričkog plana za povezivanje registracije mobilnih SIM kartica s digitalnim identitetom izazvali sličnu zabrinutost o tome kako se prikupljeni osobni podaci koriste, tema koju smo istražili u članku o južnoafričkoj raspravi o povezivanju SIM-a i identiteta. Različite regije, različiti mehanizmi, ali ista temeljna napetost: tehnologija se kreće brže od pravila koja bi je trebala regulirati.

Što to znači za vas

Ako ste potrošač, neposredni praktični učinak je ograničen. Odredbe EU-ovog Zakona o umjetnoj inteligenciji za visokorizične sustave oduvijek su bile usmjerene na tvrtke i javna tijela koja primjenjuju AI sustave, a ne na pojedinačne korisnike. No šire uvođenje vrijedi pratiti jer signalizira koliko ozbiljno regulatori shvaćaju obradu podataka vođenu umjetnom inteligencijom i koliko posla ostaje prije nego što te zaštite budu potpuno uspostavljene.

Ako radite u tvrtki koja razvija ili primjenjuje AI alate koji utječu na korisnike u EU-u, odgoda obveza za visokorizične sustave ne znači da možete čekati s pripremama. Regulatori su jasno dali do znanja da se odgoda odnosi na vrijeme provedbe, a ne na promjenu smjera. Sadašnje ulaganje u dokumentaciju, procjene rizika i upravljanje podacima bit će važno kad rokovi za visokorizične sustave konačno stupe na snagu.

Ključni zaključci

• EU-ov Zakon o umjetnoj inteligenciji postao je primjenjiv u kolovozu 2026., ali su obveze za visokorizične AI sustave privremeno izuzete do dovršetka tehničkih standarda.
• Obveze iz GDPR-a nastavljaju se primjenjivati u potpunosti bez obzira na postupno uvođenje Zakona o umjetnoj inteligenciji, tako da obrada podataka povezana s AI sustavima i dalje zahtijeva pravnu osnovu i transparentnost.
• Tvrtke koje primjenjuju AI u EU-u trebale bi odgodu tretirati kao razdoblje za planiranje, a ne kao izuzeće od usklađivanja, te nastaviti s pripremama za buduće zahtjeve za visokorizične sustave.
• Praćenje načina na koji druge jurisdikcije, od Zimbabvea do Južne Afrike, provode zaštitu podataka pruža koristan kontekst za razumijevanje kako se globalni regulatorni zamah oko osobnih podataka gradi usporedno s pravilima specifičnima za umjetnu inteligenciju.